INTERVIEW: CALL ME MARGOT.

U klompe sam se zaljubila prije nekih  desetak godina u vrijeme kada je poznati brend Swedish Hasbeens napravio malu kolaboraciju s H&M-om i izbacio nekoliko vječnih modela sandalica i klompi. U toj mini kolekciji kupila sam jarko crvene sandale i nosila ih godinama, jer su nekako uvijek išle uz sve kombinacije, neovisno o trendovima koji su vladali u to vrijeme… Ljubav se nastavila prošlogodišnjom kolekcijom obožavane M-ishke koja je šarmantnim klompama dala neodoljiv detalj koji dolazi u obliku predimenzioniranog cvijeta i pretvorila ih u umjetničko djelo koje svaku kombinaciju pretvara u statement. A, ovih dana iz Srbije stiže još jedan genijalan brend naziva Call Me Margot. koji je fokus stavio na tri modela kožnih klompi, u lako kombiniranim bojama, s dozom retro šarma kakav obožavam. Odlučila sam popričati s glavnom dizajnericom Sandrom Šarović kako bi iz prve ruke saznala sve detalje o njezinim klompama…

Tko se krije iza brenda Call Me Margot? 

Stvari koje me definiraju su sasvim različitog karaktera, no zajednički nazivnik im je upravo karakter. U vrijeme kada sam radila u marketinškog industriji kreirala sam promotivne proizvode i usluge po mjeri ciljanih skupina sa specifičnim socio-psihološkim profilima koje sam se jako trudila razumjeti. Tek kad sam uskočila u samostalne poduzetničke vode sa željom da fokus usmjerim na sebe i da presložim prioritete, dogradim interese i realiziram ideje počela sam kreirati proizvode po svojoj mjeri. Od stvaranja priručnika čiji je cilj jačanje određenih karakternih crta i afiniteta, do današnje proizvodnje obuće koju karakterizira snažan ženski karakter. Volim analizirati, bilježiti i inicirati transformaciju osobnosti. A to postižem između ostalog i pažljivo odabranom muzikom, fotografijom, filmom i dizajnom u svakom njegovom obliku. Inače trenutno živim u vibrantnom Beogradu s obitelji – troje djece i suprugom, a rođena sam u Skoplju gdje sam provela najveći dio svog života.

Odakle ljubav prema klompama? Zašto si se odlučila baš za njih?

Urezane su mi u sjećanju iz djetinjstva kao modni dodatak koji je nosila obiteljska prijateljica mojih roditelja – umjetnica i veliki kreativac, s neponovljivom energijom. Gajila sam kult o klompama, ali nisam bila spremna da ih uvrstim u svom garderoberu do nedavno. Ipak zahtijevaju određenu slobodu duha jer proizlaze iz kultne ‘ere vodolije’. Imam pomalo nostalgičnu žicu i klompe su mi definitivno portal u prošlost, gdje uporno vjerujem da pripadam. Bezvremenske su. Otporne na trendove i savršeno nadopunjuju autentičnost osobe koja ih nosi. Jednostavno fokus stavljaju na stav i poruku koju jasno šalju: Ja sam ono što jesam – bezrezervno ja.

Zašto Call Me Margot?

Sada kad znam da je karakter i njegova neprestana transformacija u osnovi brenda, postaje jasnije zašto sam odlučila da trenutak predstavljanja postane simbol ovog modnog dodatka. U velikoj mjeri naši izbori razotkrivaju osobne vrijednosti i uvjerenja koji kao i mi sami prolaze kroz različite životne etape. Ono što izaberemo staviti na sebe danas ne samo da nas vizualno i fizički predstavlja nego simboličkim jezikom govori o našem karakteru i našim osjećajima. Klompe su simbol slobode, a ‘Margot’ je ona faza u nama gdje smo sasvim komotni sami sa sobom. U njima smo iskusniji, slobodniji, samouvjereniji.

Gdje se izrađuju klompe? Koliko vidim svi modeli su izrađeni od kože, a dolaze u tri varijante? Jesi li prisutna u cijelom procesu izrade?

Klompe se izrađuju ručno u Srbiji, točnije u Vojvodini. Koriste se prirodni materijali – koža podrijetlom iz Italije i selektirano drvo od lokalnih dobavljača. Proizvode se po principu modne industrije, ali poštujući prije svega pravila udobne anatomske obuće. Surađujem s majstorom svog zanata, koji osim bogatog iskustva u obućarstvu ima i bogatu riznicu životnih priča. Vrijeme provedeno u toj radionici, gdje se od komada drveta i šake čavlića, putem majstorstva stvara modni dodatak, je za mene film uživo. Prisutna sam u cjelokupnom procesu, ali moja je potpuna pažnja usmjerena na dizajniranje proizvoda i oživljavanju istog preko kreiranja priče o posebnom ženskom karakteru.

Koliko je vremena trebalo da od ideje dođeš do proizvoda?

Godinu dana, ako ne računamo prethodne dvije gdje su se lomila koplja da li da uđem u ovu hrabru za ostali svijet nesigurnu i pomalo ludu, poduzetničku avanturu (smijeh). Od prvih prototipova od prije nekoliko mjeseci, sada imam kolekciju od 3 osnovna modela, razrađena po brojevima od 36 do 41.

Ovo je dosta specifičan modni dodatak za koji postoje podvojena mišljenja. Ekipa ih ili obožava ili ne voli. Misliš li da postoji dovoljna velika publika za njih?

Podvojeno mišljenje za određeni proizvod je po definiciji suprotno od ustaljenje indiferentnosti. To je upravo rezultat izraženijih karakternih osobina proizvoda. Klompe nisu balerinke i da, ili ih voliš ili ih hejtaš. Tržište im nije masovno. Imaju svoju specifičnu grupu obožavatelja po svijetu, koji se samo trebaju na pametan način okupiti u jednu zajednicu. Upravo taj zadatak da pronađem like-minded individualce koje dijele slične interese, je za mene najveći izazov i pokretač u cijelom biznisu.

Tko je idealna Call Me Margot djevojka? Kako izgleda i kako nosi tvoje klompe?

Margot je antipod modernog življenja. Vječiti nostalgičar i sanjar s napetom to-do listom. Skup savršenih nesavršenosti i kontradikcija. Nikad samo jedno, nego konstantna transformacija u pokretu. Ona preispituje sve i svugdje stavlja svoj osobni pečat, jer zna da može i mora drugačije. Ona je u neprestanoj evoluciji i to je izvor njene unutrašnje ljepote. Vidi se život u njenim očima i iskustvo u njenom osmijehu. Ona je ‘nonchalant’ s blagim napadima perfekcionizma. Ali ono što je zaista ‘perfektno’ kod nje je njena sloboda. U pokretu, u stavu u idejama, u oblačenju. Ona nosi klompe i sa svilenom haljinom i s poderanim trapericama i to joj samo dodaje na kredibilitetu i autentičnosti.

Ovih dana pokrenut je webshop na kojem se mogu vidjeti svi modeli i sve boje. Kakve su prve reakcije na tvoj proizvod?

Promocija prve kolekcije je bila prije mjesec dana, a online shop www.callme-margot.com je aktivan odnedavno. Ugodno sam iznenađena s prvim reakcijama i interesom za ‘Margot’ klompe koje stižu iz različitih dijelova Europe. Ovo je samo dokaz da ‘Margot’ prkosi ne samo opće prihvaćenim normama brze mode i trendovima već i aktualnoj pandemiji.

Zanimljivo je da si se povezala s našom Marcelom Zanki za prvu kampanju. Kako je došlo do vaše suradnje?

Ciljano sam tražila senzibilitet kreativca kakav odgovora klompama i ‘Margot’ kao fiktivnom liku izvan ovog vremena. Imala sam koncept u glavi i znala sam da će Marcella Zanki odraditi realizaciju najbližu viziji. Nisam je osobno znala, ali privukao me njezin edgy, vremenski neodređen i jako autentičan izraz. Zaista je odličan profesionalac. Kliknule smo u startu. Obostrano smo se složile oko likova koji će prezentirati karakter brenda i okupile ostatak ekipe s kojom je Marcella napravila priču o jednoj posebnoj ženskoj energiji u retro ambijentu iz približno 70-tih godina prošlog stoljeća. Osnovu za ovo vremensko putovanje dao je prostor Muzeja Macure ali i Marcelina tehnika analogne fotografije. Analognost je u biti osnova identiteta brenda ‘call me Margot’, a analogne fotke iz kampanje ne kriju nepravilnosti koristeći filtere i idealno svijetlo, već su realne kao što je realna i prirodna sama ‘Margot’.

Cijela kampanja ima lagani retro prizvuk, baš poput samog proizvoda. Jesi li i sama velika zaljubljenica u retro? Kako gledaš na tu modu? Tko su ti uzori? Kojim brendovima se diviš i čiju estetiku voliš?

Željeli ili ne, svi smo pod jakim utjecajem naših roditeljima. Kada je estetika u pitanju, moja majka je ovdje odigrala ključnu ulogu. S obzirom na to da je ona svoje najljepše godine živjela 60-ih i 70-ih razumljivo odakle i moja fiksacija za tim periodom i to ne samo u modi nego i u svim sferama umjetnosti. Redovito listam njihove fotografije. Kopam po starim ormarima. Vadim iz podruma komade starog namještaja. Slušam muziku za koju smatram da je osnova svega dobrog do dana današnjeg. Modu ne mogu gledati izolirano od jedne veće socio-kulturološke slike vremena. Moda kao moda je prolazna stvar, ali stil koji je rezultat društvenih prilika, obiteljskim stilom života i prije svega osobnim vrijednostima je nešto nenadmašno što se ne može kupiti novcem. To je stav. Generalno se divim ljudima koji to imaju i to su pretežito spisateljice, glazbenice i glumice. Zbog toga volim naravno i takve brendove. Izdvojila bih jedan koji me privlači svojom nenametljivom originalnošću. To je modni brand Rachel Comey iza kojeg stoji istoimena nezavisna dizajnerica iz New Yorka.

Imaš li favorite na vašoj modnoj sceni? Koji brendovi po tvom mišljenju odlično rade svoj posao?

Ovo je zaista teško pitanje. U principu pozdravljam i podržavam kreativce koji se ohrabruju samostalno raditi u bilo kojoj industriji, a posebno u ovoj jer je poprilično neizvjesna. Prostor Ex-Jugoslavije ima zaista puno talentiranih kreativaca i originalnih brendova. Izdvajam po jedan najviše zato što ih imam preko sto! Ruksag iz Srbije koji sa svojim izraženim linijama dizajna odlično komunicira sa svojom avangardnom publikom. A, tu je odnedavno i moja nova opsesija. To je vaša dizajnerica Marija Kulušić koja osvaja hrabrošću i senzibilitetom svog rada.

Gdje osim na webshopu će biti dostupne tvoje klompe? Razmišljaš li o širenju na naše tržište?

www.callme-margot.com je primarni kanal za prodaju klompi, ali ne isključujem u skoroj budućnosti suradnje s concept store-ovima s kojima dijelim sličnu estetiku. Naravno da je hrvatsko tržište i više nego interesantno jer je publika modno osviještena, s istančanim ukusom i otvorena za nove brendove koji promoviraju slow-fashion.

Koji su planovi, a koje želje za brend unutar godinu dana?

Bitno mi je ostati dosljedna tom snažnom ‘Margot’ karakteru sa svakim narednim proizvodom koji će izaći iz moje kreativne radionice. Ono što je ujedno i želja i plan je da ‘call me Margot.’ u kontinuitetu promovira sporu modu i da bude dio malih sajmova u velikim svjetskim metropolama, gdje će imati mogućnost za nadograđivanjem i spajanjem like-minded publike.

Tags:
,